Znanstvenici o Krešimirovu gradu

Uz 950. obljetnicu prvoga spomena grada u ispravi kralja Petra Krešimira IV. iz 1066. Šibenik priprema veliki međunarodni simpozij koji će od 26. do 28. rujna rasvijetliti važne događaje i procese iz šibenske prošlosti.

Skup organizira Zavod za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, u suradnji s Gradom Šibenikom i gradskim muzejom, a uz u nadogradnju dosadašnjih saznanja referati tridesetak znanstvenika otvorit će niz novih pitanja i tema te iznjedriti potpuno nove spoznaje o povijesti Šibenika i njegove okolice.

„Nastojali smo sudionike u što većem broju potaknuti da prijavljena izlaganja budu izvorni znanstveni radovi, temeljeni na istraživanju neobjavljenog arhivskog gradiva, te će u tome smislu nove spoznaje ostaviti trajni trag za buduće istraživače“, kaže znanstvena suradnica u Zavodu Iva Kurelac, kojoj je povjeren najveći dio organizacije, dodajući da referati kronološki pokrivaju sva povijesna razdoblja, počevši od najstarije antičke i ranokršćanske povijesti Šibenika. „Najveći dio skupa odnosi se na izlaganja s područja srednjovjekovne povijesti, a bit će obrađene i šibenske teme iz renesanse i ranoga novog vijeka, suvremena ratna povijest, zaključno sa zbivanjima iz Domovinskog rata. Nekoliko sekcija obradit će umjetničku baštinu i njezinu zaštitu, jezik i kulturne doprinose te narodnu baštinu i znanost.“

Na skupu će biti predstavljena brojna nova istraživanja, među ostalima Nadije Togni sa Sveučilišta u Ženevi o Bibliji velikog formata (Bibbie atlantiche) iz samostana sv. Frane u Šibeniku, Ante Birina o samostanu sv. Spasa u Šibeniku u 15. stoljeću, Krešimira Kužića o hodočasniku iz Šibenika na poluotoku Sinaju 1483, Ante Nazora i Ivana Radoša o JNA u službi velikosrpske politike i napadu na Šibenik 1991, Predraga Markovića o obnovi katedrale sv. Jakova u drugoj polovici 19. stoljeća, Josipa Lisca o govorima, filologiji književnosti šibenskoga područja, Marinka Šiška o Šibeniku u engleskim putopisima 19. stoljeća… Iduće godine u planu je objavljivanje zbornika, a knjižica sažetaka već je spremna.

Ravnatelj Muzeja grada Šibenika Gojko Lambaša, koji je zajedno s kustosicom Anitom Travčić dao velik prinos organizaciji, ističe da šibenska povijest nije dovoljno dobro zastupljena u pregledima opće hrvatske povijesti, unatoč važnosti povijesnih zbivanja na području Šibenika i okolice tijekom povijesti, a ovaj skup to bi mogao promijeniti. Organizatori stoga pozivaju sve zainteresirane iz znanstvene zajednice i šire javnosti da dođu na skup u Šibenik i upoznaju se s najnovijim spoznajama iz šibenske prošlosti, koje će znatno pridonijeti i ukupnoj hrvatskoj povijesnoj znanosti.